Petar Hranuelli i Slavko Krunić: Zajednička izložba „Srdeline“

Banjole su selo u Istri, blizu Pule, koje se vezuje uz ime velike jugoslovenske glumice Marije Crnobori. Marija je rođena u Banjolama 1918. a umrla u Beogradu 2014. godine. Da je njenom rodnom mestu, koje broji manje od 1000 stanovnika, suđeno da bude na kulturnoj mapi ex-YU prostora i posle nje, pokazuje najnovija izložba dva likovna umetnika, iz Zagreba i iz Beograda.

Zagrepčanin Petar Hranuelli i Beograđanin Slavko Krunić imaju zajedničku izložbu u Zavičajnoj galeriji Crnobori u Banjolama od 20. avgusta do 4. septembra.

Izložba nosi naziv „Srdeline“ jer je posvećena ženama koje su radile u fabrici ribljih konzervi u Banjolama, ali i ženama kao večnoj inspiraciji umetnika. Izložbu je najavila istoričarka umetnosti i etnolog, Kristina Tamara Franić Kučiš. Uradila je to maestralno, te nam ostaje da preuzmemo njen tekst u celini.

Uvala Paltana u Banjolama u opštini Medulin

Fabrika konzervi kao inspiracija za umetnost

„U uvali Paltana u Banjolama postavljena je skulptura riblje konzerve –  neobična u svojoj skromnoj realnosti –  u spomen tvornici riba koja je nekada prehranjivala mnoge banjolske obitelji i šire, a nalazila se upravo u toj uvali. Danas se na  mjestu tvornice nalazi hotel.

U tvornici su pretežito radile žene. Ručno su punile i zavarivale riblje konzerve, uglavnom sardine. S obzirom na prirodu posla, vonjale su na ribu, stoga su ih mještani sa simpatijama zvali – Srdeline.

Izložba je posvećena  upravo njima – Srdelinama, vrijednim ženama koje su prehranjivale svoje obitelji uza sav dodatni posao koju čeka ženu kada se vrati kući. Požrtvovane žene, majke, heroine, ljubavnice, grešnice – omiljeni su i nikada do kraja ispjevani motiv koji je oduvijek inspirirao umjetnike.

Na ovoj izložbi izložena su djela dvojice odličnih umjetnika, koji su opjevali žene na  osebujan način. Petar Hranuelli je svoj opis žena dao putem kamenih skulptura, a Slavko Krunić originalnim instalacijama, kompatibilnim samome mjestu događanja, i to kao slike upakirane u konzerve.

Krunićeve žene su lijepe, uglađene promatračice svijeta od kojeg su se djelomično skrile u sigurno, aluminijsko okrilje poluotvorenih, ribljih konzervi. Svojim velikim, široko otvorenim očima nijemo propitkuju svijet oko sebe na sigurnoj udaljenosti. Djeluju krhko i nježno, a opet smireno i jako,  stoga su toliko zagonetne i interesantne u toj svojoj dijaboličnosti.

Kritika sveta na satiričan način

Stilski gledano, njegove instalacije ne bih uspoređivala ni s baroknim ni renesansnim portretima, umjetničkim stilovima na koje se često referiraju likovni kritičari, iako postoje mnoge stilske poveznice, pogotovo s renesansnim načinom komponiranja portreta unutar kadra.

Zbog značajne stilizacije likova i posezanjem za ilustracijom, ovi me portreti neodoljivo podsjećaju na portrete egipatskih pokojnika iz Faiyuma (200-400.g.poslije Krista), koje su bile temelj razvoja budućeg slikarstva ikona. (Ohrid i Srbija imali su jake slikarske škole ikonoslikarstva.)

Zanimljivo je primijetiti kako je kod ikonoslikarstva osnovni cilj prepoznati  uzročno-posljedičnu vezu između teološkog (dogmatskog) i simboličkog značenja ikone, odnosno naglasiti kako mogućnost njenog simboličkog poimanja i razumijevanja proizlazi iz njene teološke određenosti.

U Krunićevim slikama događa se sličan proces, ali tako da teološki aspekt zamjenjuje idejom, odnosnom kritikom svijeta koju također pretvara u simbolično značenje same slike kroz prikaz portrete žena i njenih uloga u društvu. Umjesto aure ili zlatoveza, Krunić svoje likove uokviruje i uvjetno oslobađa  satiričnim prikazom poluotvorene konzerve koju koristi kao ikonološki simbol nesavršenog društva u kojemu živimo.

U autoru instinktivno tinja to nasljeđe umjetničkih predaka, i upravo u tome vidim tu morfološku ljepotu i snagu njegovih portreta. Njegov slikarski impresum na inovativan način poseže za slikarskom tradicijom i istoka i zapada.

Kamene lepotice, okupane vetrom

Kod Petra Hranuellia događa se sličan intelektualni poticaj u oku promatrača kao i kod Krunića. Također, na inovativan, postmodernistički način spaja tradiciju s impresijom, a skulpture su mu prenapregnute u dijaboličkom suprotstavljanju karaktera statičnosti medija (uglavnom radi u kamenu) i nepredvidljivom karakteru samog motiva žene.

Njegove su žene senzualne, oble, punašne i podatne u skladu s diktatom mogućnosti obrade medija. Katkada su okupane vjetrom i njihove halje vijore se na vjetru poput slavljeničke zastave pobjednika. Ponekad su u iskoraku ili pokretu htijenja, ishitrenom i sretnom, u skladu s njihovom trenutnom misijom.

Hranuelli voli organsku formu, uglačane ili robusne oblike lišene svih nepotrebnih detalja, stilizirane do krajnjih granica prepoznatljivosti, kako bi istaknuo ono što mu je najvažnije u doživljaju skulpture, a to je prenapregnut spoj karaktera medija, u ovom slučaju tvrdog i teško upokorenog kamena, koji samo kao takav, na najbolji način, može opisati složeni karakter žene, ljubavnice, heroine – žene kao vrela života, žene koju Petar ditirampski slavi svakim pokretom svog kiparskog alata do razine stvaranja antropomorfnog simbola ljubavi, duboko upisane u njegov stvaralački kod.

Oba autora na inovativan način spajaju tradiciju s novim umjetničkim tendencijama, a ženu promatraju s poštovanjem i postavljaju na pijedestal koji ona zaslužuje, jer – žena je centar životne energije svijeta.

Ona MAGAZIN
Ona MAGAZIN

Na prvi dan proleća 2009. pojavio se Ona Magazin, jedinstveni primer literarnog novinarstva koje, osim svežih vesti, donosi priče iz života, ispovedne intervjue poznatih i kolumne ljudi od pera. To je prvi domaći glossy mesečnik namenjen ženama 35+ (ali i njihovim jačim polovinama). U jesen 2020. izašao je jubilarni Ona magazin broj 100.

1 Comment
  1. Predivan tekst i priča o zeni koju svaki na svoj način vide dva umetnika jedan iz Beograda drugi iz Zagreba što me posebno raduje a sve u rodnom mestu divne naše umetnice Marije Crnobori!

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.