Dr Sonja Lazarovska, suosnivač Prague Fertility Centra: Najsrećniji trenutak je rođenje dece

„Svaki dan mi uljepša slika neke nove bebe ili starije djece, koje mi šalju moji pacijenti. To su sada moji srećni trenuci“

Dr Sonja Lazarovska: „Bez obzira što na svet donesete nesavršeno i u potpunosti zavisno stvorenje, osetite se upravo njime zaštićeni i jaki“

Doktorku Sonju Lazarovsku nije potrebno čitateljkama i čitaocima Ona magazina posebno predstavljati. Vrhunski stručnjak u oblasti veštačke oplodnje i izuzetan čovek, doktorka Sonja, kako je pacijenti najradije oslovljavaju, promenila je živote hiljadama parova, tako što je u njihove domove unela radost roditeljstva. Živi i radi u Pragu, gde je već više od 30 godina. Kako sama kaže, pacijente ima iz svih delova sveta, iz Australije i Kanade, Brazila i Arapskih Emirata a najviše sa ovih naših prostora.

Doktorka Sonja ima neverovatnih 25 godina iskustva u IVF i to često sa najtežim slučajevima, koji su već prošli više neuspešnih pokušaja i koji su polagali u nju svoje poslednje nade. Ako pitate pacijente za nju, primetićete da obično ne mogu da nađu dovoljno reči hvale. Osim njene uspešnosti u lečenju i veštih ruku, svi ističu njenu ličnost, ljubaznost,  mirnoću i potpunu posvećenost pacijentu.

„Doktorka obraća pažnju na svaki  detalj, čuje svaku našu reč, poštuje naše odluke. Objašnjava sve tako da i laik može da razume. Posle iskustva sa drugim doktorima, ona je bila melem na ranu“, napisala nam je naša čitateljka Nadica P. iz Kragujevca.

Jubilej kao povod

Za naš jubilarni broj, Ona magazin 100, doktorka Sonja je dala kratak intervju. Želja nam je bila da se ovaj put posvetimo baš njoj, ne njenim pacijentima i da omogućimo svima da je kao čoveka bolje upoznaju. Da je predstavimo kao osobu od krvi i mesa, koja ima i drugu stranu osim one u belom mantilu. Naravno, razgovor je opet skliznuo ka njenoj struci,  jer je ličnost Sonje Lazarovske neodvojiva od njene uloge lekara.
Doktorka nas je dočekala u svojoj bašti u kojoj se, posle napornog dana, najradije relaksira. Njena velika ljubav su kuvanje i spremanje kolača i u tome je podjednako dobra, kao i u svom poslu.

Da niste postali doktor, koju biste profesiju izabrali?

Moja velika ljubav je bila i ostala arhitektura. Da nisam otišla na medicinu, sigurno bih pokušala da postanem arhitekta. Volim uređivanje prostora. Upravo završavamo nove prostorije klinike i moram reći da sam uživala u tome da ih planiram i uređujem. Inače sam u školi volela još književnost i pisanje, tako da je i tuda mogao da me odvede moj put.

Čistota i dobrota

Poreklom iz Crne Gore, medicinu ste studirali u Skoplju. Kako to da ste se obreli u Češkoj?

Da, medicinu sam završila u Skoplju i tamo upoznala supruga. On je 1988. dobio posao u Pragu i tada smo se preselili. Onda su se djesile promjene i ovde i tamo, i mi smo nekako spontano ostali u Češkoj. Ovde smo imali oboje posao, počeo je rat… to se nametnulo kao rješenje. 

Šta su, po  vašem mišljenju, najveće vrednosti u životu?

Svaki čovjek u određenim (pre)zrelim godinama dođe do neke svoje istine i shvatanja o pravim i najvećim vrijednostima. Vjerovatno nećemo naći nikog ko bi se odlučio  za materijalne vrijednosti.

Za mene lično to su upravo one vrijednosti koje sam, nadam se, ponijela sa sobom kroz cijeli svoj život od najranije svijesti o samoj sebi, vrijednosti koje danas prepoznajem i kod svoje djece. Radi se o duševnoj čistoti i dobroti, potrebi nekom sve to podariti sa lakoćom, učiniti nešto čovječno za čovjeka. Ukoliko ovo djeluje „njegoševski“, onda to ustvari samo odražava jačinu i istinitost mog mišljenja.

Te iste osobine su za mene znak prepoznavanja kod drugih ljudi, tako da znam da ih posjeduju mnogi i da sve to čisto, praiskonski i pošteno još nije iščezlo. Još uvijek su to jedine prave vrijednosti za mnoge od nas. Posebno su bitne za ljude koji su odlučili da liječe i brinu o zdravlju drugih.

Srećni trenuci

Koji trenutak biste u životu označili kao najsrećniji (ako nije tajna)?

Svaki roditelj će vam reći isto. Najsrećniji trenutak je rođenje djece, darovanje tog novog života i velika nada koju tada osjećate. Bez obzira što na svijet donesete nesavršeno i u potpunosti zavisno stvorenje, osjetite se upravo njime zaštićeni i jaki. Za mene su najsrećniji bili trenuci rođenja moje djece. Ova lična spoznaja mi je, kao ljekaru koji se bavi liječenjem steriliteta, otvorila duševni put prema mojim pacijentima koji su vrlo često u dugogodišnjoj borbi za ostvarenje potomstva. Razumjela sam duboko njihove strahove i strepnje. Svaki dan mi uljepša slika neke nove bebe ili starije djece, koje mi šalju moji pacijenti. To su sada moji srećni trenuci.

Poznati ste po tome da nekad radite i 14-16 sati dnevno. Šta vam daje snagu?
Upravo svakodnevna odgovornost i briga za zdravlje mojih pacijenata, strahovanje u vezi rezultata, njihova potreba da dobiju što više informacija, potreba da čuju doktora, to čoveku daje snagu da ide preko svih vremenskih granica. Kad radite kao doktor, ne možete ostaviti nezavršen slučaj, ne možete ostaviti pacijenta bez pravih informacija, ne razmišljate o vremenu. Mislim da je to slučaj kod svih ljekara i da u je tom pogledu posao doktora vrlo zahtijevan.

To je naročito nezahvalan posao za žene, jer često zbog toga trpi porodica. Sa godinama čovek postaje umorniji i ne savlada toliko. S druge strane, ne želim razočarati svoje pacijente. Sa saradnicima upravo pokušavam da nađem rješenje za taj problem. Kako pomoći svima kojima je pomoć potrebna a ujedno sačuvati i svoj privatni život. To nije nimalo jednostavno, jer svaki pacijent zaslužuje svu pažnju.

Doktorka Sonja nas je dočekala u svojoj bašti u kojoj se, posle napornog dana, najradije relaksira. Na pitanje zašto je odabrala svoj poziv, ona kaže: „Svoju profesiju sam izabrala sa željom da kao žena pomažem ženi“

Slaganje kockica

Za dugi niz godina, koje ste proveli u svojoj struci, sigurno ste stekli ogromno i raznoliko iskustvo. Šta je najvažnija stvar koju ste tokom rada sa pacijentima naučili?

Najvažnije od svega je pacijente pažljivo i strpljivo saslušati. U tome se i sastoji uvodni dio pregleda, tzv. anamneza. Pažljivo slušajući, otkrićete mnoge bitne informacije i trenutke, i „poslagati kockice“, što vas može puno bolje usmjeriti prema pravoj dijagnozi.

Osim toga, vrlo često imate više mogućnosti i varijanti liječenja, tako da i u tom pogledu morate sa pacijentima sarađivati i ne možete uvijek nametati svoju volju i ubjeđenje. Morate se truditi da pacijente ispravno usmjeravate. Međutim, ukoliko pacijenti npr. žele da probaju manje uspješnu metodu, a za to ima i vremena i mogućnosti, morate naći prihvatljivo rešenje.

Svakodnevno smo svjedoci da dođe do uspjeha i do trudnoće kad smo najmanje očekivali i pomoću „prirodnijih“ metoda. Naravno, znamo kada ne možemo očekivati nemoguće i kada ne smijemo dozvoliti da prođe dragocjeno vrijeme, kada bi zakasnila svaka pomoć…

Svakako, osim rada, u sve morate uložiti i puno vjere, isto kao i pacijenti. Često kažem pacijentima da imamo jedan zajednički cilj i da osim toga ne postoji drugi interes.

Poruka ženama

Može li vas i danas, posle toliko iskustva, neki slučaj iznenaditi?

Slobodno mogu reći da je to vrlo često slučaj i da, što više iskustva imate, to više iznenađenja doživite. Posmatram to danas kao nešto krajnje zanimljivo i unikatno u mom poslu. Biologija je tako nepredvidiva, da prema njoj svaki iskusan doktor mora biti pokoran. Mogu slobodno reći da ne postoje dva ista slučaja, i da se ista dijagnoza  može i te kako ponašati različito kod svakog čovjeka. Postati dobar dijagnostičar možete samo na osnovu velikog iskustva, poznavanja problematike i uz urođeni neosporan talenat.

Koja je poruka koju biste želeli da prenesete svim ženama ?

Svoju profesiju sam izabrala sa željom da kao žena pomažem ženi. U doba mojih studija žene su jako malo znale o sebi i ja sam željela da to stanje popravim. Iznad svega mi je uvijek bilo najvažnije, kod pregleda i u toku rada, misliti na ženu, na njeno dostojanstvo i vrijednosti.

Ono što bih željela posavjetovati svim ženama je da sačuvaju sebe i svoju ženstvenost kroz cijeli život kao najveće blago i vrijednost koju im je priroda podarila. Da ne zaboravljaju na  sebe i svoje zdravlje i da se ne postavljaju stalno u drugi plan,  kako u porodici tako i u društvu. Biti žena je velika vrijednost koju često kroz život moramo braniti.

Ona MAGAZIN
Ona MAGAZIN

Na prvi dan proleća 2009. izašao je Ona Magazin broj 1. Bio je to prvi domaći glossy mesečnik namenjen ženama 35+ Posle osam godina neprekidnog izlaženja, Ona Magazin je prešao na dvomesečno izdanje. Ona Magazin je primer literarnog novinarstva koje, osim svežih vesti, donosi priče iz života, ispovedne intervjue poznatih i kolumne ljudi od pera.